Download Free Medical Katarakta i njega bolesnika sa kataraktom PowerPoint Presentation

Katarakta i njega bolesnika sa kataraktom PowerPoint Presentation

DOWNLOAD MEDICAL POWERPOINT PRESENTATION

About This Presentation

Description : Katarakta i njega bolesnika sa kataraktom

Tags : KATARAKTA, cataract, cataract surgery

Published on : Nov 19, 2020 | Views : 1136 | Downloads : 1

Shareable Url :

Embed Code :

Comment

Transcript

Slide 1-

Katarakta i njega bolesnika sa kataraktom Mr. Altijana Dizdarević, dms
Slide 2-

KATARAKTA označava svako prirođeno ili stečeno zamućenje leće, bez obzira na uticaj na vidnu oštrinu (slike 1 i 2), Najčešći je uzrok sljepila
Slide 3-

međutim o katarakti treba govoriti u slučajevima kada zamućenje leće uzrokuje znatnije oštećenje vida i onemogućuje obavljanje svakodnevnih aktivnosti, ovisno o pacijentovim potrebama (slika 3). U narodu poznat naziv siva mrena odnosi se na senilnu (staračku mrenu) kataraktu.
Slide 4-

KLASIFIKACIJA KATARAKTE Katarakta se može opisivati prema brojnim kriterijima: Prema vremenu pojavljivanja urođena (kongenitalna) (slika 4) Stečena (slika 5)
Slide 5-

Stečena mrena • Infantilna – javlja se u djeteta unutar prve godine života, pa se još klasificira u kongenitalnu • Juvenilna – javlja se tijekom djetinjstva • Presenilna – javlja se u odrasloj dobi, ali prije 60. godine života • Senilna (siva mrena) – najčešća, javlja se nakon 60. godine života
Slide 6-

KLASIFIKACIJA KATARAKTE prema zrelosti Početna (lat. cataracta incipiens) – vidna oštrina blago je smanjena (0,8 – 1.0) (slika 6) Uznapredovala (lat. cataracta immatura) – vidna oštrina umjereno je smanjena (0,4 – 0,5) (slika 7) Zrela (lat. cataracta matura) - vidna oštrina potpuno je smanjena na osjet svjetla i percepciju mahanja ruke pred okom (slika 8)
Slide 7-

Indikacije za operaciju katarakte: Funkcionalne - Ako je vidna oštrina ≤ 0,6, otežava se obavljanje svakodnevnih aktivnosti! Ostale indikacije - bolesti uzrokovane lećom (npr. glaukom) i potreba za dobrom vizualizacijom fundusa, a ponekad je indikacija estetske prirode
Slide 8-

ULOGA MEDICINSKE SESTRE/TEHNIČARA U PREPOZNAVANJU OPĆEG STANJA PACIJENTA I PRIPREMI ZA OPERACIJU KATARAKTE Najveći dio vremena uz pacijenta provodi medicinska sestra/tehničar Prije operacije katarakte neophodno je učiniti standardne laboratorijske pretrage krvi te eventualno EKG i internistički pregled prepoznati može li pacijent mirno ležati 30 – 40 minuta prepoznati profil pacijenta, tj. potencijalni spektar nemira
Slide 9-

Detaljan uvid u popis lijekova Uzima li pacijent antikoagulanse Uzima li pacijent tamsulosin ili druge alfa-antagoniste Je li pacijent na dugotrajnoj terapiji kortikosteroidima Postoji li zamijećena alergija na lijekove ili lateks Je li pacijent sposoban sam ukapavati poslijeoperativnu terapiju protuupalnim kapima i masti?
Slide 10-

Prijeoperacijski pregled Obavlja ga ljekar uz pomoć medicinske sestre/tehničara. U optimalnim uslovima moguće je ispitati sljedeće: Manifestnu refrakciju oba oka (vidna oštrina). Mjerenje očnog pritiska. Reakcije zjenica Vanjski pregled Biomikroskopski pregled prednjeg segmenta (slika 9).
Slide 11-

Prijeoperacijska priprema pacijenta za operaciju katarakte Pacijentu je potrebno dati da potpiše informirani pristanak za operaciju Ljekar se treba predstaviti, opisati mogućnosti liječenja i tok operacijskog postupka te objasniti moguće rizike Medicinska sestra/tehničar daje pacijentu potrebnu premedikaciju
Slide 12-

Anestezija za operaciju katarakte Može biti: topikalna parabulbarna/retrobulbarna opća
Slide 13-

OPERACIJA KATARAKTE – FAKOEMULZIFIKACIJA U posljednjih 15-ak godina najčešće se primjenjuje ultrazvučna operacije mrene metodom fakoemulzifikacije kroz minimalni rez rožnice od 2,2 – 2,8 mm. Operacijom se odstranjuje zamućena prirodna leća i u kapsularnu vreću ugrađuje umjetna intraokularna leća (IOL). Ovako mali rez, koji se ne šije, potpuno zarasta za 2 – 5 dana, kada se pacijenti vraćaju normalnim aktivnostima, bez ograničenja. Razvoj savremene tehnologije unaprijedio je samu operaciju katarakte, tj. omogućio fakoemulzifikaciju u pulsnom modu, što predstavlja manji utrošak energije i smanjen štetni utjecaj na oko. https://www.youtube.com/watch?v=8SwMKSELR0Y
Slide 14-

Postoperativna njega operisanih na oku Pod postoperativnom njegom oftalmoloških bolesnika podrazumjevamo skup postupaka medicinskog osoblja određenog profila u zbrinjavanju pacijenata poslije operacije. Zadatak je, da se poslije operacije što brže stabiliziraju normalne funkcije, dok je cilj izlječenja bez nastanka komplikacija. obezbjediti kompletnu antišok prostoriju ili odjeljenje intenzivne njege. Režim mirovanja je skraćen na 1 do 2 dana Bolesnik se nakon operacije otpušta na kućnu njegu isti ili sljedeći dan, nakon pregleda oftalmologa,
Slide 15-

Spriječavanje postoperativnih komplikacija bitan zadatak svih zdravstvenih radnika a posebno osoblja koji je u svakodnevnom kontaktu sa pacijentom. Odmah po smješaju operisanog pacijenta u postelju vrši se kontrola vitalnih znakova-pulsa, RR, disanja i tjelesne temperature. Izmjerene vrijednosti se upisuju u temperaturnu listu. Posteoperativne teškoće se odnose na štucanje, žeđ, gađenje, retenciju urina, smetnje defekacije, bolove u raznim dijelovima tijela. Prave postoperativne komplikacije se odnose na komplikacije od strane disajnih puteva, na dekubitus, povišenu temperaturu, ubrzan puls, infekcije operativne rane tj. oka rijetko na krvarenje i šok.
Slide 16-

Ishrana operisanog pacijenta nemoguće je dati jedinstven obrazac za ishranu oftalmohiruškog pacijenta pošto zavisi od vrste operisanog zahvata na oku izbjegava se žvakanje tj. akcija masetera - mišića za žvakanje koji se može negativno odraziti na uslove mirovanja oka
Slide 17-

Ponašanje kod kuće: Postoperativna njega kod kuće nakon operacije bolesnika nije zahtjevna i ne ograničava bolesnike u obavljanju umjerenih dnevnih aktivnosti. Prvi dan nakon operacije preporučuje se spavanje na leđima i suprotnoj strani od operisanog oka. U prvih nekoliko postoperativnih dana nakon operacije preporučuje se izbjegavanje težih fizičkih napora, pokreti saginjanja glave i gornjeg dijela tijela, te dizanje tereta i napinjanje koje može uzrokovati povišenje pritiska u gornjem dijelu tijela i glave. Potrebna je svakodnevna primjena ordinirane terapije